Dok se nuklearni razgovori održavaju zbog – između ostalog – zahtijeva Irana da se sve sankcije prema njemu odmah uklone, islamska republika na kraju pokazuje kako trenutne sankcije nisu bile u stanju da ostave većeg traga na njegovu ekonomiju, a pošto je država uspješno vratila 13 tona zlata ove sedmice.
Iranski zvaničnici su u ponedjeljak najavili transfer od vlade Južne Afrike, koja je oslobodila zlatne poluge kao dio olakšavanja sankcija za koje su se Iran i svjetske sile složile u privremenom sporazumu iz novembra 2013.
“Suma od 13 tona zlata koja je prije kupljena i bila u Južnoj Africi protekle dvije godine i nije mogla biti prebačena u Iran zbog sankcija, ali međutim vrijedni teret je sinoć dostavljen u trezor Centralne banke Irana,” objavio je guverner Centralne banke Irana, Valiollah Seif, a prenosi državna novinska agencija Fars.
Do nedavno produženog roka za dogovor, Iran će imati odmrznuta sredstva u imovini gotovo 12 milijardi dolara, a da pregovori nisu ni okončani, tj. tokom samih nuklearnih pregovora, prenosi Washington Free Beacon u srijedu, pozivajući se na američki State Department.
Nakon potpisivanja privremenog sporazuma u 2013., Iranu je dato 4.2 milijarde dolara prilikom olakšavanja sankcija, a prošle godine je američki predsjednik Barack Obama dao još oko 2.8 milijardi dolara vodećoj državi u regiji po pitanju razvoja i tehnoloških dostignuća, a samo da bi ostala unutar pregovora oko nuklearnog programa.
Ukazujući na neuspjeh sankcija, BDP Irana je porastao za 3% u 2014. godini, a vodeći stručnjaci upozoravaju da režim sankcija protiv Irana nikada nije bio dovoljno čvrst, niti je uopšte imao kapaciteta da bi bio efikasan.
Iranski stručnjak Saeed Ghasseminejad iz Fondacije za odbranu demokratije (FDD) je rekao za Washington Free Beacon da oslobađanje zlata “predstavlja najnoviji znak poboljšanja u iranskoj ekonomiji, a dijelom kao rezultat parcijalnog oslobađanja sankcija koje je dobio nakon potpisivanja privremenog nuklearnog sporazuma u novembru 2013. godine.”
On je naglasio da je Iranu dozvoljeno da razvija svoju naftnu industriju i prepolovi stopu inflacije, uprkos sankcijama.
“Erozija sankcija postavlja ozbiljna pitanja o prednosti zapadnih zemalja nad Teheranom unutar nuklearnih pregovora i da li je uopće moguće postizanje prihvatljivog nuklearnog dogovora”, rekao je Ghasseminejad.
Obama je rekao da bi u potencijalnom dogovoru sa Iranom, SAD mogle “vratiti” sankcije ako Islamski režim bude kršio sporazum, ali izgleda da dokazi ukazuju na to da sankcije u svom sadašnjem obliku ne bi bile dovoljne za smanjenje prijetnje od nuklearnih aspiracija Irana. Treba znati da je I.R Iran razvio snažne veze sa Rusijom, Kinom i nizom azijskih zemalja. Iran danas ima mnoge bilateralne ugovore sa zemljama Južne Amerike, a svojim kapacitetima ima izgleda da uđe u krug među 10 najrazvijenijih zemalja svijeta.
Osim zahtijevanja hitnog ukidanja svih sankcija nakon potpisivanja dogovora, Iran je također odbio da dozvoli inspektorima ispitivanje tajnih nuklearnih postrojenja, te strateških vojnih objekata što znači da ako kršenja i budu otkrivena, ona neće biti od velikog interesa za prevashodno SAD, u implementaciji mjera i eventualno novih sankcija. Iran isto tako odbija da se riješi potencijalno vojnog aspekta svog nuklearnog programa u posljednjih nekoliko godina, navodeći kako je riječ o naučnim istraživanjima korištenim u civilne svrhe.
Viši iranski zvaničnici su izjavili da će zemlja koristiti napredne centrifuge nakon što dogovor bude potpisan, što je Zapad i svjestan, da je to potez koji bi omogućio da Iran dobije nuklearni arsenal u roku od nedjelje dana. Iran ovako uspješnom diplomatijom pokazuje da je veliki igrač na geopolitičkom planu i da ga je bolje imati za saveznika nego za neprijatelja kojem je upitno da se može nanijeti neka veća šteta nevojnim sredstvima, a što su pokazale i ranije sveobuhvatne ali neefikasne sankcije koje su samo ojačale islamsku republiku Iran.
Izvor: Virtual Jeruzalem / APA.ba
Autor: APA.ba
Komentari na članak