Zima je već počela da kuca na vrata Evrope, a hiljade izbjeglica se bori da preživi na jakoj kiši i hladnom vremenu u različitim europskim gradovima. Očekuje se da će novi vazdušni napadi u Siriji dovesti do novog vala izbjeglica koji će krenuti ka Evropi. Najmanje 70.000 Sirijaca je već pobjeglo od režimske ofanzive koja je podržana od strane ruskih borbenih aviona sa područja koji je južno od grada Alepa, u protekla tri dana.
Analitičari upozoravaju da bi više od 2 milijuna Sirijaca moglo napustiti svoje domove ako Alepp padne u ruke sirijskom predsjedniku Bašaru Asadu ili ISIS-u. Članica NATO-a, Turska, strahuje da bi se broj od 2,2 milijuna izbjeglica u ovoj zemlji mogao udvostručiti i dovesti do toga da stotine hiljada pokuša izaći iz Turske i krenuti u EU.
U međuvremenu, oni koji su uspjeli preći u EU se suočavaju sa strašnom hladnoćom zbog pada temperature. Hiljade ljudi koji pokušavaju doći do srca Europe je zadržano na granici Srbije i Hrvatske, a određen broj se nalazi i u Sloveniji. Mizeran val ljudi je napustio polja na kojima se mogu vidjeti razbacane natopljene deke, nagomilana odjeća i potopljeni šatori. Ovaj val je krenuo za Sloveniju, koja predstavlja sljedeću prepreku u njihovoj potrazi za bogatijim zemljama Evropske unije.
Iznenađujući potez u ponedjeljak, odnosno, ponovno otvaranje srpske granice prema Hrvatskoj, je omogućilo da, kako se procjenjuje, 3.000 migranata uđe u Hrvatsku na putu prema Sloveniji, koja se već bori da uspori protok ljudi preko svojih granica i suočava se sa novim valom izbjeglica, čiji je cilj doći do Austrije i Njemačke na sjeveru. “Bez ikakve najave, granica je otvorena. Nakon toga, svi su požurili da je pređu,” rekla je Melita Šunjić, glasnogovornica UN-ove agencije za izbjeglice, koja je bila stacionirana na srpsko-hrvatskoj granici. Mnogi su odbacili svoje blatom natopljene čarape i ulazili samo u sandalama ili papučama.
Slovensko ministarstvo unutrašnjih poslova je izjavilo da je oko 5.000 ljudi došlo do njihove granice u ponedjeljak, a većini je bilo dozvoljeno da uđu, dok je najmanje 900 već došlo do granice sa Austrijom. Slovenija je obećala da dnevno neće puštati više od 2.500 migranata. Zvaničnici iz Srbije, Slovenije i Hrvatske se međusobno optužuju da svojim potezima pogoršavaju situaciju.
Kada se prvi voz u kome je bilo, kako se procjenjuje, 1.800 ljudi, zaustavio u blizini Slovenije ubrzo nakon ponoći, izbjegicama je put bio blokiran u oba smjera raspoređenom hrvatskom i slovenskom policijom, a obje strane su tvrdile da izbjeglice moraju tražiti utočište u drugoj zemlji. To je stvorilo ničiju zemlju na granici, gdje su mnogi bili prisiljeni provesti noć na otvorenom, suočavajući se sa hladnoćom i kišom.
Prije nego što su hrvatske vlasti ukinule granična ograničenja u ponedjeljak, mogli su se vidjeti prizori očajnih roditelja koji daju svoju djecu graničnoj policiji kako bi ih zaštitili od hladnoće i kiše. Mnogi drugi, koji su bili siti čekanja na kiši, su pokušali da pređu granicu kroz blatnjave voćnjake i polja kukuruza. “Mi se smrzavamo na ovom hladnom vremenu,” rekao je Farouk al-Hatib, sirijac koji je čekao da pređe granicu iz Srbije. “Naša poruka za vlade je da uzmu u obzir našu patnju.”
U međuvremenu, temperature u Njemačkoj su također počele da naglo padaju. Neki kažu da njemačka zima, neslavno gruba i snažna, još nije ni počela. Na glavnom sjevernom pristaništu, kao i u drugim dijelovima zemlje, spavanje bez grijanja brzo postaje noćna mora jer temperature naglo padaju. Samo u Hamburgu, 4.000 azilanata je spavalo u običnim šatorima, a neki migranti, kojima je bilo dosta hladnoće i vlage, su izašli na ulice da se žale na smještaj. “Mi se smrzavamo,” napisali su na kartonskom znaku. Međutim, ovaj problem nije jedinstven samo za Hamburg. Cijela Njemačka se suočava sa izbjegličkom krizom koja je bez presedana.
Situacija je postala kritična, upozorila je Ulrika Kostka, direktor Caritasa. “Više ne možemo isključiti rizik da će ljudi početi umirati od hladnoće,“ izjavila je, a prenosi list Tagesspiegel. U istočnoj regiji Saska, Crveni križ je objavio slično upozorenje za stanovnike šatorskih gradova. “Ovo postaje zdravstveni problem. Ljudi obolijevaju zbog hladnoće,” izjavio je glasnogovornik Kai Kranich. “Mi smo distribuirali vreće za spavanje i sve deke koje imamo, ali to nije dovoljno.” Prenosivi grijači su smješteni u šatorima koji za sada mogu poslužiti, rekao je Kranich, ali je upozorio da to predstavlja samo privremeno rješenje.
Njemačke vlasti su bore da pronađu smještaj za rekordan broj novih izbjeglica. U Berlinu, poseban hodnik koji se koristi za godišnju izložbu poljoprivrednih proizvoda, je pretvoren u sklonište sa krevetima za 1.000 izbjeglica. Winfried Kretschmann, lider partije Zelenih u Baden-Wuertemberg oblasti je upozorio: “Mi nemamo čarobni štapić da sa njim stvorimo smještaje.“ „U ovom trenutku, nekako izlazimo na kraj, ali će nam biti sve teže,” izjavio je na sastanku državnih premijera.
Prošle sedmice, agencija za granice, EU Frontex, je objavila da je 710.000 izbjeglica ušlo u EU, u prvih devet mjeseci ove godine, a 282.000 u 2014. godini. Izbjeglička kriza je stvorila duboke podjele unutar 28 članica Europske unije o tome kako rasporediti nove dolaske iz Sirije, Iraka i Afganistana, te kako zaustaviti protok izbjeglica.
Komentari na članak