Sporazum postignut između svjetskih sila i Irana oko njegovog nuklearnog programa je pobjeda za civilizaciju i za cijeli svijet. U utorak, Islamska Republika i P5+1 grupa zemalja – SAD, Britanija, Francuska, Kina, Rusija i Njemačka – su postigli sporazum u glavnom gradu Austrije u Beču, gdje su pregovarači raspravljali više od dvije sedmice o preostalim tehničkim i političkim problemima.
“Ovo je trijumf za razgovore, za diplomatiju, za dijalog umjesto ratovanja i to je važan potez za svijet ne samo za Iran ili za Bliski istok, ili za Evropu, to je pobjeda za cijeli svijet, jer je bi rat sa Iranom bila strašna stvar za ljude, za Bliski istok, za svijet,” izjavio je za Press TV u utorak Jan Oberg, direktor u Transnacionalnoj Fondaciji za mir i budućnost istraživanja.
Ovo je pobjeda za civilizaciju, za civilizirane manire. Sporazum, Zajednički Sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), koji će biti predstavljen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, će usvojiti rezoluciju u roku od sedam do 10 dana, što će učiniti JCPOA službenim dokumentom.
Na osnovu sporazuma, svjetske sile prepoznaju civilni iranski nuklearni program, uključujući pravo zemlje da upotpune nuklearni ciklus. Sankcije UN-a protiv Teherana, uključujući ekonomske i finansijske zabrane, će biti ukinute odjednom pod međusobnim dogovorenim okvirom i kroz nove rezolucije UN-a.
Jan kao iskusni analitičar međutim ističe, da “i dalje postoje problemi; problem broj jedan se zove Izrael i Saudijska Arabija i njihov uticaj na američki Kongres prilikom razmatranja ovog sporazuma.”
“Bojim se onoga što će američki Kongres reći za ovaj sporazum”, dodao je.
“Drugo, nema nikakve sumnje da će biti problema u implementacijama ovog sporazuma na terenu”, izjavio je ovaj analitičar.
Pitanje Izraela i njegov težak poraz
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je izjavio da Izrael nije vezan za nuklearni sporazum između Irana i svjetskih sila, rekavši da će se uvijek braniti protiv Teherana, koji “nastavlja da traži njegovo uništenje.”
“Od početnih izvještaja koje sam dobio, već sam u mogućnosti da kažem da je ovaj sporazum historijska greška za svijet,” rekao je izraelski premijer Benjamin Netanyahu u utorak kada su ga pitali o sporazumu koji je postignut u Beču.
“Ovaj sporazum znači ugrožavanje mnogih zemalja, uključujući, naravno, i Izrael”, rekao je Netanyahu, dodajući da “Izrael nije vezan ovim sporazumom. Iranski režim je posvećen uništenju Izraela i Izrael ima pravo i obavezu da se brani protiv bilo kakve prijetnje i kao premijer Izraela, želio bih da bude jasno: Izrael neće dozvoliti Iranu da razvije vojne nuklearne sposobnosti.”
Široke koncesije su napravljene u svim područjima koje su trebale da spriječe Iran da dođe do sposobnosti naoružavanja sa nuklearnim oružjem”, izjavio je izraelski premijer. “Želja da se potpiše sporazum je bila jača od svega toga.”
Netanyahuova kampanja protiv pregovora sa Iranom traje mjesecima, a posebno je istaknuta prisustvovanjem na zajedničkoj sjednici Kongresa SAD-a u martu bez odobrenja Bijele kuće i govor protiv Teherana pred američkim zakonodavcima.
U poslednjih dana intenzivirala se online, pokretanjem Twitter računa na perzijskom jeziku kako bi uvjerili obične irance da je ovaj sporazum štetan za njih. Na njemu se tvrdi da će iranske vlasti biti ohrabrene da suzbijaju stanovništvo nakon što sporazum bude potpisan.
Nuklearne sankcije štete iranskoj ekonomiji, kojoj su odbijeni strani krediti i dijelovi prihoda od nafte zbog zapadnih restrikcija. Zemlja je iskusila devalvaciju valute, nestašicu određene robe kao što su lijekovi i druge štetne efekte.
Od Izraela se očekuje da će da nastavi sa svojim naporima kroz lobiranje američkih zakonodavaca, rekao je izraelski zamjenik ministra vanjskih poslova, Tzipi Hotovely.
“Implikacije ovog sporazuma u doglednoj budućnosti su vrlo teške”, rekao je. “Država Izrael će upotrijebiti sva diplomatska sredstva da spriječi potvrđivanje ovog Sporazuma.”
Izrael kaže da se protivi sporazumu, jer uopšte ne osigurava to da Teheran ne može doći do nuklearnog oružja, argument za koji zagovornici sporazuma govore da je čista laž. On također smatra da će ukidanje ekonomskih sankcija, Iranu donijeti dodatna sredstva za finansiranje neprijatelja Izraela u regiji.
Naime Iran je jedina zemlja koja je konkretno imala ulogu u zaštiti ljudskih prava u Palestini. Iran je koristio sve diplomatske kanale kako bi pomogao da se zaštiti palestinski narod, te jasno ukaže na masovne ratne zločine koje trenutno godinama i sistemski čini Izrael. Smatra se da je pojas Gaze najveći koncentracioni logor u XXI stoljeću, a Izrael navedenom području blokira i ulazak hrane i lijekova. Sa druge strane Iran je na razne načine doturao pomoć i u vojnom pogledu u smislu dostave najsavremenijih raketnih sistema Hamasu, koji je sa pomenutim projektilima uzdrmao samo srce cionističkog režima- Tel Aviv, a kupola „Iron dome“ ili „čelična kupola“ nije baš bila efikasna protiv savremenih raketnih sistema kao što je iranski Fajr- 5. Povratak irana na globalnu scenu, težak je udarac za Izrael.
SAD i strateška promjena u vanjskoj politici prema iranu
Strateška promjena američke vanjske politike prema iranu otkrivena je izjavom Baraka Obame da: Iranski „sporazum“ ima podršku cijele međunarodne zajednice, sa tim misleći i na punu podršku SAD-a i EU.
Naime, nakon više od dvije sedmice intenzivnih pregovora, pregovarači iz Irana i P5+1 grupe zemalja su postigli dogovor oko nuklearnog programa Teherana u austrijskom glavnom gradu Beču u utorak, 14. jula 2015. Svjedoci smo zasigurno krupnog događaja na međunarodnom planu, koji je bio nezamisliv prije samo par godina i najoptimističnijim analitičarima i prognozama.
Tekst Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije je završen nešto ranije. Prema tekstu, Iran će biti prepoznat od strane Ujedinjenih nacija kao nuklearna sila i nastaviti će svoj program za obogaćivanje uranijuma. Dok je sve navedeno potvrdio Obama, obrativši se američkom narodu iz Bijele kuće nakon službenog objavljivanja zaključenja pregovora.
“Danas, nakon dvije godine pregovora, Sjedinjene Države, zajedno sa međunarodnom zajednicom su postigle nešto što nisu postigle ranije decenijama kojima je vladao animozitet”. Mnogo toga izjavio je Barak Obama sa potpredsjednikom Joe Bidenom, koji je bio svo vrijeme podrška i na njegovoj strani, bez ikakvih riječi osude Irana ili iranske vlasti. Svjedoci smo tekstonskih promjena.
Američki predsjednik je upozorio skeptični Kongres da “nepostojanje dogovora znači veće šanse za više rata na Bliskom istoku.” Američki Kongres sada ima 60 dana da pregleda tekst Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije i glasaju da li odobravaju ili ne odobravaju taj tekst.
Obama je rekao da će staviti veto na bilo koji zakon koji “sprečava uspješnu realizaciju dogovora.” Zaključak se smatra najznačajnijim ostvarenjem vanjske politike za Obaminu administraciju.
Iranski predsjednik Hassan Rouhani se također osvrnuo na sporazum, rekavši da je “novo poglavlje počelo u odnosima sa svijetom.” On je rekao da režim sankcija koje su nametnute Islamskoj Republici nikada nisu bile uspješne, dodajući da je otpor iranske nacije zagarantovao njihovu pobjedu u razgovorima o nuklearnom programu.
Konačan cilj: zatvaranje Rusije, pad rublje i kontrola cijene nafte
Mišljenja u svijetu su podjeljena. Politički analitičar Mirza Beća predstavio je sasvim neobičnu analizu koja se dosta razlikuje od tradicionalnog promatranja američko- iranskih odnosa. On ističe da je glavni fokus Obamine administracije stavljen na Rusiju njenu dodatnu izolaciju kroz globalno obaranje cijena nafte. Beća navodi kako su SAD mudrim potezom održali lekciju nekoliko zemalja i time učvrstili svoj položaj dominantne sile. Naime, Saudijska Arabija bila je nevoljna da nastavi sa politikom niskih cijena nafte što se nije pokazalo kao mudar potez. Ujedno Turska želi dominaciju u islamskom svijetu, a jedinog rivala vidi u Iranu koji ima ambiciju da uđe među 10 najrazvijeniji zemalja na svijetu. Dok Turska u isto vrijeme generalno kritikuje i osporava američke poteze u regiji, a ujedno gledajući da ostvari što uticajniji položaj, koji se ogleda čak i u jačanju veza sa Rusijom, što jasno replicira veliki jaz među samim NATO članicama. Nadalje Turska ima oprečne stavove i po pitanju borbe protiv ISIL-a, koja se ogleda u vidu smanjene želje da nastavi da pruža dalju vojnu podršku Kurdima. Svjedoci smo da već odavno iz Turske dolaze sve više oprečnih stavova spram SAD-a. Dok sa druge strane imamo Iran koji je kroz svoju historiju pokazao da je riječ o miroljubivoj zemlji sa zapanjujuće visokim rastom ekonomije i opštim napretkom u svim pogledima. Iran je također pokazao da sankcije nemaju veliki uticaj na njihovu ekonomiju ali i da su generalno neodržive, dok ujedno šalje jasne signale da oni nisu nikakva prijetnja interesima SAD-a. Bilo kako bilo ova analiza otvara sasvim nove vidike, koji jasno prikazuju real- politički diskurs SAD-a koji na nedvosmislen način pokazuje da dojučerašnji neprijatelji, mogu tijesno sarađivati, kad su interesi u pitanju.
Gledajući brojke, cijene nafte su nastavile da padaju odmah nakon potpisivanja sporazuma, a pad cijena nafte u stopu prati pad ruske rublje. Kada su Iran i šest svjetskih sila postigli konačni dogovor o iranskom nuklearnom programu, na globalnom planu došlo je do tektonskih promjena, a njen puni uticaj tek ćemo znati za koju godinu. Dogovor stupa na snagu 90 dana nakon ratifikacije Vijeća sigurnosti UN-a.
Brent predviđa za august pad od 2,18 posto, trgujući sa 56,63 $ po barelu u 12:23 MSK. US barel sirove nafte West Texas Intermediate (WTI) pao je za 2,11 posto, na 51,06 $ po barelu.
Rublje je palo na 57.01 po dolaru i 62,8 za euro u utorak na berzi Moskve.
Međutim, Centralna banka Rusije (CBR) je rekla da će učinak na rublju biti ograničen jer je većina igrača na tržištu već uključila iranski faktor u svojim prognozama. “Što se tiče nuklearnog dogovora sa Iranom, većina igrača na tržištu i međunarodnih stručnjaka je uzelo u obzir scenarij potpisivanja sporazuma u svojim prognozama za ovu godinu”.
Ministri vanjskih poslova sedam zemalja su se sastali na pregovorima u centru UN-a u Beču oko 09:00 GMT, zatim na konferenciji za novinare.
Nametnuti embargo protiv Irana ostaje na snazi pet godina, dok će ograničenja o razmjeni raketne tehnologije ostati u narednih osam godina, prema Reutersu.
Ekonomske sankcije koje se ukidaju se mogu vratiti u roku od 65 dana, ako Iran ne bude postupao u skladu sa uslovima dogovora. Dogovor će značiti da će EU ukinuti sankcije na dijelu SWIFT globalnog sistema plaćanja, bankarskog poslovanja i osiguranja, prema nacrtu dokumenta. Iran ima oko 30 miliona barela sirove nafte u skladištu i procjenjuje da je to jedno od najvećih rezervi na svijetu. Međutim, neki analitičari kažu da se Iran neće vratiti na izvoz u punom opsegu od 2016. godine, što nije vjerovatno.
“Energetski sektor Irana bio je djelimično onesposobljen zbog sankcija, i ne može biti u poziciji da ponovno tako lako otvori sve ono što je bilo godinama zatvoreno,” rekao je za Bloomberg, Harry Tchilinguirian, šef strategije tržišta robe na BNP Paribas u Londonu. “Mi smo i dalje skeptični da bi Iran mogao brzo obnoviti 600.000 do 800.000 barela dodatnom proizvodnjom u roku od nekoliko mjeseci.”
U kratkom roku očekuje se da oko 200.000 barela bude dnevno izvoženo iz Teherana, koji će povećati tekući suficit od oko 2,6 miliona barela na dan.
Izvor: APA.ba / APA.ba
Autor: APA.ba
Komentari na članak